Nema kladioničara koji se ne nada velikom dobitku, a istovremeno ne vjeruje da je moguće da se tako nešto dogodi baš njemu. Ipak, nerijetko mediji izvještavaju o kladioničarima koji specifičnim znanjem, taktikama ili ipak uz malo sreće, “opelješe” kladionicu za prilično velike svote novca.
Poznato je da je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja sa najvećim brojem kladionica u Evropi a ni Srbija i Hrvatska ne “zaostaju” puno po tom pitanju. Većina kladioničara igra iz zabave, ima nešto i profesionalaca, ali i veliki broj onih za koje se može reći da su ovisni o kladioničarskim igrama. S obzirom na popularnost klađenja na ovim prostorima nije ni čudo što veliki dobici nisu rijetki.
Evo i nekoliko najpoznatijih primjera iz regiona.
BiH: Banjaluka i Mostar prednjače i po rekordnim isplatama
Gotovo svim Banjalučanima poznat je slučaj jednog sugrađanina koji je uplatio jednu konvertibilnu marku, odigrao tiket, a dobio nešto manje od 200 hiljada maraka. Najveća kvota na listiću bila je 10.5, a srećni dobitnik je pogodio da će Panseraikos i Kalitea do poluvremena postići tri gola. Osim toga, igrao je utakmicu Totenhem – Svonsi, gdje je pogodio dvojku na prvom poluvremenu, a kvota je iznosila 7.75. Posljednja na rasporedu, od osam utakmica na tiketu, bila je utakmica Lion – PSŽ, gdje je prognozirano 1. poluvrijeme okončano vođstvom domaćina za kvotu od 4.30.
Nešto južnije, jedan Mostarac je nedavno u kladionici odigrao dva identična tiketa sa uplatom po 3.80 maraka na 19 parova i svih 19 pogodio i postao bogatiji za stotinjak hiljada maraka, tačnije 104 hiljade maraka.
I Srbija je takođe poznata po priličnom broju kladioničara, a najuspješniji među njima osvajali su višemilionske iznose.
Srbija: Tirke, Dare i Maestro – “doktori” za kladionicu
Poznati beogradski kladioničar – Tirke, zaradio je od kladionice oko pola miliona evra. Kladi se već godinama, a kako kaže, ranije maksimalne isplate nisu bile tako visoke kao danas. Jednom prilikom sticajem okolnosti se kladio u Hrvatskoj i na uloženih 140 kuna, što je oko 20 evra, osvojio je oko 2.5 miliona kuna (350 hiljada evra).
Pred vikend Tirke obično čita sportske prijedloge, analizira sve najavljene utakmice, a onda izvuče 40 najzanimljivijih parova koje bi igrao. Nakon toga poredi kvote, te izbaci one parove na koje kladionica daje bolje kvote nego što je realno, kao i prvu i posljednju utakmicu u ponudi, a vrlo često i kvote manje od 1.65. On savjetuje kladioničare da ne igraju ni favorite, više mečeva iz jedne lige, duele prve i posljednje dvije ekipe na tabeli i sl.
Inače, Tirke se bavio fudbalom, međutim, odustao je zbog povrede. Sada prati utakmice do tančina, i uprkos velikoj količini znanja koju posjeduje, on ipak kao razlog svojih kladioničarskih uspjeha navodi čistu sreću.
Dvadesetsedmogodišnji Nemanja Vujković iz Crvenke sastavio je tiket od šest utakmica, prognozirajući da će u svakoj biti najmanje pet golova. Zbirna kvota je iznosila 175 hiljada, što je pomnoženo sa uloženih 30 dinara davalo preko pet miliona dinara. Pogodio je svih šest utakmica, i osvojio novac, svih pet miliona, inače maksimalan dobitak. Nezaposleni mladić koji je preko noći postao milioner, te odlučio da pokrene svoj biznis, obično je sastavljao nekoliko tiketa sedmično, iz zabave, a ovo mu je bio prvi veliki dobitak.
Risto Rončević stanovnik Sivca, uplatio je 50 dinara, a dobio nevjerovatnih 779 hiljada dinara. On je pogodio sedam neriješenih rezultata i dvije pobjede domaćina u fudbalskim susretima.
Dare je tridesetpetogodišnjak koji je radio kao menadžer jedne kladionice. Ne prođe ni dan da se ne opkladi, a njegova specijalnost su teniski singlovi i klađenje uživo. U nekim momentima njegovi ulozi su bili i po nekoliko hiljada evra na jednu utakmicu, ali sada je to dosta manje.
Na klađenje gleda kao posao. Prilikom ulaganja je uvijek bio proračunat i imao poseban račun sa novcem za klađenje. Njegova tajna je disciplina, za koju kaže da je najvažnija. Oni koji srljaju i ne znaju da se kontrolišu, vrlo često zaglave sa kamatarima i brzo propadnu.
Najviše novca zaradio je zahvaljujući Noletu. Na počecima njegove karijere, stavljao je na njegove pobjede i po 400-500 evra. Tada su kvote bile velike, a samim tim i dobici.
Zoran Georgijević iz Inđije kladio se na sedam parova. Sa uloženih 200 dinara, osvojio je 175 hiljada evra. Uspješno je prognozirao dva para sa kvotom 16 gdje se čekao prelaz iz 1 u X, odnosno iz 2 u X. Dodao je još nekoliko manjih kvota, te uhvatio kvotu od 99.047.
Maestro iz Beograda je živa legenda odavno poznat u kladioničarskim krugovima. Bez dana radnog staža, i danas, sa preko šezdeset živi lagodno. Još za vrijeme Jugoslavije pogodio je trinaesticu na sportskoj prognozi. Kasnije je počeo sa klađenjem.
Liste proučava satima, te vrlo često nanjuši remi, velike kvote, te prelaze X-1, X-X i sl. 2012. godine na Kupu Afrike pogodio je neriješen rezultat u finalu i osvojio ogromnu količinu novca.
Hrvatska: Isplate i preko milion kuna
U Hrvatskoj, rekorder je Goričanin Velimir Bušić. On je odigrao 88 listića, te uplatio 4.500 kuna. Pogodio je sve kombinacije i osvojio osam miliona kuna, što je nešto više od 2 miliona maraka. Odigrao je i sistem 10 do 25 u kome je bilo 25 parova, te uplatio 12 kuna. Dobio je pola miliona kuna. Njegovi dotadašnji dobici bili su između 250 i 600 hiljada kuna, a kladi se unazad 10 godina i to samo na sportove koje može pratiti preko medija – fudbal, rukomet i košarku.
Anonimni kladioničar iz Zagreba uplatio je listić u Zaprešiću, i tom prilikom uložio 177 kuna. Igrao je 18 fudbalskih parova i dva hokeja iz EBEL lige. Osvojio je gotovo million kuna, od čega je 20 odsto dao državi, na ime poreza.
Srećni stanovnik Bjelovara, uplatio je 119 kuna na 30 parova, a na kraju dana postao ponosni vlasnik oko 800 hiljada kuna. Birao je “sigurne” utakmice, koeficijent nije prelazio 1.90, i uspio je da pogodi svih 30 parova.
Možda najzanimljiviji slučaj je Zagrepčanin koji je za vrijeme Svjetskog rukometnog prvenstva u Švedskoj 2011. godine 16 puta pogodio koliko će koji igrač postići pogodaka. Na kraju, dodao je i predviđanje ishoda utakmice Mađarska – Brazil. Uložio je 275 kuna, a koeficijent je bio 3.763 – što ga je dovelo do dobitka od nešto više od million kuna.
Da li je u pitanju osjećaj, ili ozbiljno znanje iz oblasti sporta ali i ekonomije, nije sasvim sigurno, ali kladionica je definitivno pojedincima donijela dobitke koji prelaze višegodišnje zarade prosječnog čovjeka.